PREDAVANJA ODRŽANA U ORGANIZACIJI HRVATSKOG BIOFIZIČKOG DRUŠTVA U 2006.

Stanford University, Stanford, SAD

Kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva

Stanford University, Stanford, SAD

Kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva

ETH, Zürich, Švicarska

Zajednički kolokvij Grupe za teorijsku kemiju IRB-a i Hrvatskog biofizičkog društva uz potporu Zaklade HAZU

Računalne simulacije i molekularna dinamika trenutačno su jedina metoda kojom se proces smatanja proteina može izučavati s prostornom rezolucijom na razini atoma i s vremenskom rezolucijom na razini femtosekunde. U ovom predavanju predstavljene su osnove same metode uz fokus na dosadašnja dostignuća u polju, kao i najznačajniji izazovi.

Cjelovitu prezentaciju u .pdf formatu možete preuzeti putem linka: molekularna dinamika - prezentacija (veličina: cca 4.5MB).

Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb

Kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva

Ljudski mozak sustav je iznimne strukturalne kompleksnosti, izgrađen od ogromnog broja živčanih stanica. Iako je struktura mozga relativno dobro poznata još uvijek smo vrlo daleko od odgovora na pitanje kako taj komplicirani sustav u stvari funkcionira. Značajan korak u razumijevanju načina na koji funkcionira naš mozak dogodio se u prošlome stoljeću nakon što su u neuroznanost uvedene elektrofiziološke metode kojima se mogao proučavati "mozak u akciji". Naime, živi mozak neprekidno generira električne potencijale te su upravo stoga elektrofiziološke metode (kojima je moguće precizno bilježiti i analizirati moždanu električnu aktivnost) ključne za razumijevanje načina na koji mozak funkcionira.
Od pojave EEG-a moguće je snimati združenu električnu aktivnost ogromnog broja neurona, ali tek se razvojem metode patch-clamp (još uvijek bez opće prihvaćenog hrvatskog izraza) stvara mogućnost za vrlo precizno snimanje svih vrsta električnih potencijala koji se javljaju na membrani pojedinačnog neurona (potencijal membrane u mirovanju, postsinaptički potencijal, akcijski potencijal). Ova metoda tehnički je vrlo zahtjevna jer je za nju potrebna vrlo precizna optička, mehanička i električna oprema. Ipak, do nekih otkrića može se doći jedino ovom metodom (npr. da je GABA u ranoj fazi razvoja mozga "ekscitacijski" neurotransmiter) pa je njena primjena neizostavna u svakom interdisciplinarnom neuroznanstvenom istraživanju. Za potpuno razumijevanja mogućnosti i ograničenja patch-clamp metode neophodno je poznavanje osnovnih fizikalnih zakona o strujnim krugovima, te isto tako poznavanje osnova biološke podražljivosti, o čemu će biti riječi u mome izlaganju.

Prezentaciju u .pdf formatu možete preuzeti putem linka: patch-clamp - prezentacija (veličina: cca 3.8MB).

Nacionalni institut za kemiju, Ljubljana, Slovenija

Kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva

U predavanju će biti riječi o grafičkoj reprezentaciji DNA i RNA i njihovom numeričkom opisu preko matrica.
Bit će prikazani najnoviji rezultati numeričke analize proteoma kojima se određuje broj proteina (oko 300) potrebnih za pouzdanu karakterizaciju proteomskih mapa, i odgovornih za staničnu aktivnost.
Bit će prikazani i rezultati analize stupnja savijanja proteina, te izložen problem grafičkog prikaza proteina. Na kraju predavanja bit će predstavljeni prvi rezultati uspješnoga rješavanja problema sravnjenja proteinskih slijedova (određivanje sličnosti između proteinskih slijedova). Taj je problem vrlo dobro poznat i nije strogo riješen, a desetljećima se sličnost proteina određuje računalim postupcima samo približno - izravnom usporedbom proteinskih slijedova.

Zajednički kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva i Grupe za teorijsku kemiju (IRB)

Prezentacija u .pdf formatu nalazi se na ovom linku: stanica - prezentacija (veličina: cca 2.3MB).

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije, Split

Zajednički kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva i Grupe za teorijsku kemiju (IRB)

Kirchhoffovo pravilo petlje standardni je dio znanosti o elektricitetu. U ovom predavanju razmotrit će se problem grananja struja u planarnim, linearnim, električnim mrežama s termodinamičke točke gledišta. Termodinamički gledano, električna mreža kojom teku električne struje sustav je u neravnotežnom stanju. U slučaju stacionarnih struja pokazuje se da se struje granaju tako da je disipacija energije najveća moguća. Ovaj je rezultat u skladu s načelom najveće proizvodnje entropije (MEP - Maximum Entropy Production). Prema ovom načelu najveća je moguća proizvodnja entropije upravo u stacionarnom stanju sustava.

Institut Ruđer Bošković, Zagreb

Zajednički kolokvij Hrvatskog biofizičkog društva i Grupe za teorijsku kemiju (IRB)

Neka posebna svojstva fluktuirajućih (vremenski promjenjivih) biloških signala uspoređena su s predviđanjima teorije slučajnih matrica (Random Matrix Theory – RMT). Cilj je povezati strukture ovih fluktuacija s klasama općenitosti (univerzalnosti) teorije slučajnih matrica, kako bi se razlikovala različita patološka stanja ljudskoga tijela. Posebno će biti analizirana statistička svojstva slučajnih matrica s kritičnim spektrom. Bit će raspravljene moguće primjene teorije slučajnih matrica u analizi ECG i EEG signala.